Ako su vam već dojadili putopisi i vrhovi, evo osvježenja. Zahvaljujući Siniši, stiže podzemna speleo avantura iz Malezije, gdje se hrvatska ekipa istraživača dobro zabavila i uzduž i poprijeko istražila sustave spilja ove daleke zemlje, gdje je speleologija tek u povojima.

Piše: Siniša Jembrih (SO HPD Željezničar)

Ne pričaj mi o tome koliko si obrazovan, reci mi koliko si putovao.... prorok Muhamed

Ideja o organiziranju speleološke ekspedicije javila se još 2006. godine nakon posjeta Siniše Jembriha Maleziji. Surađujući sa jednim od rijetkih speleologa u Maleziji, Liz Price, uvidjelo se je da ima mjesta za istraživanja u ovoj nama egzotičnoj lokaciji. O posjetima objektima i Maleziji općenito napisan je i članak objavljen u Speleologu broj 54 iz 2006. godine. Obzirom da se poklopila i obljetnica osnutka S.O. HPD Željezničar pristupilo se i prvim organizacionim sastancima kako bi se i jednom međunarodnom ekspedicijom obilježila velika obljetnica. Prvotna ideja o ekspediciji sa istraživačkim i sportsko turističkim dijelom održala se je i do samog kraja. Istraživački dio ekspedicije zamišljen je kao speleološko istraživanje više lokaliteta dok je za sportsko-turistički dio organiziran posjet Borneu odnosno nacionalnom parku Mulu Caves.

Sama organizacija je naravno bila vezana uz lobiranja, traženja sponzora i skupljanja informacija, a trajala je oko 18 mjeseci. Osim kontakata u Maleziji prikupile su se i informacije od speleologa iz Austrije koji su prije nekoliko godina boravili u Maleziji na ekspediciji. Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Maleziji najavljen je dolazak i uspostavljeni su kontakti i održani su sastanci u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske u Zagrebu. Cijeli niz sastanaka održan je i sa Veleposlanstvom Malezije u Zagrebu koja je do u detalja bila upućena u ekspediciju i koja je posebno bila zainteresirana za sve segmente ekspedicije. Organiziranje 8 letova, smještaja na tri lokacije, prijevoza po samoj Maleziji, formiranje timova, osiguravanja prehrane, kontakti sa lokalnim vlastima, definiranja opreme, zaduženja i lista za pakiranje, sigurnosni i zdravstveni aspekti bili su dio zahtjevnog postupka organiziranja jedne dugotrajne međunarodne ekspedicije.

Pronalaženje sponzora je u ovim financijski teškim vremenima bilo teško, no tri sponzora simbolično su pomogla ekspediciju. Jedan od najvećih problema bilo je i definiranje datuma ekspedicije koji se je nakon par pomicanja pomaknuo na 02.09.-22-09. 2012. Nažalost, pomicanjem datuma ali i drugim razlozima dio prvotne ekipe (Nikolina Barišić, Eva Fučak, Damir Lovretić, Hrvoje Grgić, Tea Selaković, Tomislav Guščić, Domagoj Tomasković, Marija Jantol, Bernard Bregar, Martina Pavlek, Petra Kovač Konrad i Branko Jalžić) je otpao za čime svi članovi ekspedicije posebno žale.

Liz Price, kao najbolji poznavatelj područja istraživanja je predložila nekoliko lokacija za koje je znala da su bogate speleološkim objektima. Analizom karata i daljnjim kontaktima sa odabran je gradić Merapoh.

Merapoh je odabran kao bazni kamp zbog više razloga, ali prije svega jer se nalazi u blizini mnogih zanimljivih lokacija za speleološka istraživanja. U gradu se nalazi zapadni ulaz u Taman Negaru, jedan od najpoznatijih nacionalnih parkova u Maleziji što daje dobre logističke prednosti. Dobro je povezan s glavnim gradom Kuala Lumpurom, a smještaj i prehrana su relativno dostupni i jeftini. Iako je turistička aktivnost slaba do nikakva, na ovome ulazu u nacionalni park prisutne su sve osnovne stvari, a i lokalno stanovništvo je naviknuto na strane posjetioce.

Zanimljivo je da smo tek pri traženju smještaja stupili u kontakt sa Malezijcima zainteresiranim za speleologiju i to preko popularne društvene mreže Facebook. Na kraju su se ti kontakti pokazali kao ključni za ekspediciju jer su doveli do znatnog smanjivanja troškova, ali i olakšavanja drugih logističkih problema poput smještaja ili prehrane. Laili Basir, vlasnik agencije za pustolovni turizam nekako baš u vrijeme naše pripreme za ekspediciju se zainteresirao za speleologiju i špilje u i oko Merapoha. Njegov interes nije isključivo vezan uz pustolovni turizam nego je vezan i za zaštitu područja.

Speleologija u Maleziji nije posebno razvijena nego je prepuštena pojedincima i međusobno nepovezanim grupama tako da su se po prvi puta te odvojene grupe našle na jednom mjestu i pokrenule zajedničku suradnju upravo zahvaljujući Hrvatskoj ekspediciji. Laili Basir i njegova ekipa u agenciji za pustolovni turizam bili su glavna potpora i organizator smještaja i prehrane. Prvotni pregovori uključivali su i plaćanje vodiča i relativno visokih cijena smještaja i iznajmljivanja vozila. No, Laili Basir je polako počeo formirati ekološku akciju “Spasimo špilje Merapoha” koja je dobila sredstva od sponzora tako da se na kraju ta sredstva koristila za zajedničku prehranu ili prijevoz što je znatno smanjilo troškove ekspedicije. Slijedeću grupu čine planinarski vodič udruženi u “Merapoh Nature Guides”, koji inače vode organizirane grupe na trekinge po džungli. Još jednu grupu vodio je Zainul Fikri, poznati Malezijski alpinist koji je dvaput bio na ekspedicijama na Mt. Everest. On je i autoritet u Maleziji što se tiče radova sa užadi i neslužbeni je instruktor speleologije oko kojega se pak okupio niz entuzijsta zainteresiranih posebno za biospelologiju.

Malezija

Ova federacija u jugoistočnoj Aziji sastoji se od trinaest država i tri savezna teritorija i ima oko 26 milijuna stanovnika. Južno kinesko more dijeli državu na dvije odvojene zemljopisne cjeline:

• Poluotok Malezija ili Zapadna Malezija, koja zauzima južni dio Malajskog poluotoka i graniči na sjeveru s Tajlandom, a na jugu sa Singapurom, s kojim je povezana mostom. Sastoji se od devet sultanata (Johor, Kedah, Kelantan, Neger Sembilan, Pahang, Perak, Perlis, Selangor i Terengganu), dvije države koje vode guverneri (Malacca i Penang), te dva savezna teritorija (Putrajaya i Kuala Lumpur).
• Malezijski Borneo ili Istočna Malezija, koja obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Borneo, a graniči s Indonezijom i sultanatom Brunej, kojeg u potpunosti okružuje. Sastoji se od dvije države (Sabah i Sarawak) te saveznog teritorija (Labuan).

Malezija je formalno nastala 16. rujna 1963. godine kada su se države Malajske Federacije, Sabah, Sarawak i Singapur sjedinile u Malezijsku federaciju, sporazumno s Velikom Britanijom, a uz osudu Indonezije. Singapur je 1965. godine sporazumno napustio Federaciju kao nova nezavisna država.

Iako su Malajci dominantniji, malezijsko društvo je heterogeno, sa značajnim utjecajem indijske i kineske manjine.

Državni glavar Malezije je Yang di-Pertuan Agong, što na malajskom znači Vrhovni vladar, a na Zapadu se obično prevodi i kao kralj. Kralj se bira na razdoblje od pet godina. Malezija je jedna od nekoliko izbornih monarhije na svijetu (uz Vatikan, Kambodžu i Kuvajt), ali jedina koja ima ograničeno vrijeme vladavine. Kralj se bira između devet nasljednih sultana koji se nalaze na čelu sultanata na Malajskom poluotoku, dok ostale države, kojima su na čelu guverneri, ne sudjeluju u izboru.

Kralj ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, a Ustav propisuje da izvršnu vlast, koja je teoretski utjelovljena u monarhu, vrši Kabinet (vlada) na čelu koje je premijer, a koji je pak odgovoran Parlamentu.

Izvršnu vlast obavlja Kabinet kojem je na čelu premijer (predsjednik vlade). Malezijski ustav propisuje da premijer mora biti rođeni Malezijac, član Donjeg doma Parlamenta koji, prema mišljenju kralja, ima većinu u njemu.

Državna religija je Islam, 60% stanovništava su Muslimani. Po Malezijskom Ustavu svi etnički Malajci su rođenjem automatski Muslimani, a prelazak na drugu religiju se kažnjava zatvorskom kaznom. Kinezi su većinom Budisti 20%, a oko 2,6% su Taoisti i Konfucijasti. Kršćani (9%) su zastupljeni u svim narodima, na istoku Malezije živi manjina kršćanskih Malezijaca, koji su u 16. stoljeću od Španjolaca prešli na kršćanstvo i ostali vjerni svojoj vjeri.

U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljujući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.) te nalazištima nafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s trendom daljnjeg razvoja i stabiliziranja ekonomije.