Bolivia - srce Južne Amerike

Piše: Martina Macolić, prof. geografije

Pri prvom spomenu država Južne Amerike najčešće asocijacije su veliki Brazil, Argentina i/ili Čile. No, Južna Amerika je ujedno i kontinent zanemarenijih ali zato ne i manje atraktivnih država poput Perua, Ekvadora ili Bolivije. Oni koji žele osjetiti duh prave Južne Amerike Boliviju neće zaobići. Otići u Južnu Ameriku i ne otići u Boliviju je isto kao doći u neki glavni grad i zaobići glavni trg.

Bolivija svoju važnost opravdava i središnjim geografskim položajem- okružena je Brazilom, Peruom, Čileom, Argentinom i Paragvajem. Osim granice Bolivija s Paragvajem dijeli još jednu sličnost- jedine su dvije države Južne Amerike bez izlaza na more.

Površinom od 1 098 581 milijuna km² Bolivija je peta po veličini država Južne Amerike, a tu nalazimo i sličnost sa susjednim Brazilom koja je po veličini peta država svijeta. Kako ne bi samo uspoređivali sa susjednim državama možemo povući i usporedbu sa Hrvatskom- sa 10,5 milijuna stanovnika Bolivija ima skoro 2,5 puta više stanovnika od Hrvatske.

Reljefno gledano Bolivija je pretežno planinska zemlja. Iako ima i nizina na sjeveru gdje dijeli Amazonu sa Brazilom, ili na jugu Gran Chaco sa Argentinom, ipak su Boliviju u reljefnom ali i kulturnom smislu odredile Ande. Najduži planinski lanac u Južnoj Americi u Boliviji se dijeli na tri dijela- Cordillera Occidental, Central i najniži Oriental. Iako su vrhovi tih dijelova Andi nerijetko i preko 6 000 m visoki, ipak najzanimljiviji dio ovog dijela Bolivije je Altiplano.

Altiplano je najveća visoravan Južne Amerike s prosječnom visinom od oko 3 800 m. Manje je poznato da je Altiplano „mlađi brat“ daleko poznatijeg Tibeta-najveće visoravni na svijetu. Nastanak takve velike zaravnjene površine na tako relativnom visokoj nadmorskoj visini možemo povezati sa nastankom Anda. Sudaranjem Nazca litosferne ploče u podmorju Tihog oceana i kontinentske mase Južne Amerike započelo je izdizanje Anda, a prije 23 do 5 milijuna godina to sudaranje je potaknulo i izdizanje susjednog nižeg kopna-Altiplana. No, Altiplano ne bi bio toliko zanimljiv da se na njemu ne nalaze dvije zasigurno najveće i najpoznatije turističke atrakcije Bolivije- jezero Titicaca i slana pustinja Salar de Uyuni. Obje atrakcije nastale su isušivanjem velikih pleistocenskih jezera koja su ovdje postojala prije otprilike 1,6 milijuna do prije 10 000 godina pr.Kr.

Najviše plovno jezero na svijetu, jezero Titicaca, zapravo je reliktno jezero tj. ostatak nekadašnjeg većeg jezera. Voda iz jezera koje je postojalo na području današnje pustinje Salar de Uyuni potpuno je isparila no zaostala je velika količina minerala koja danas čini najveću slanu pustinju na svijetu.

S obzirom na dominantni planinski reljef ipak se većina stanovništva bavi poljoprivredom. Iako u izvozu uz poljoprivredne proizvode dominira i izvoz velikog rudnog bogatstva ipak je Bolivija najsiromašnija država Južne Amerike sa BDP-om od 5000 $ po stanovniku.

Svakako najzanimljiviji poljoprivredni proizvod Bolivije su lišća koke. Njihova konzumacija bilo u čaju (mate de coca) ili žvakanjem čini neizostavni dio tradicije Indijanaca. Ovaj „sveti lijek“ Indijanci već tisućljećima koriste u borbi protiv gladi, umora ali i efekta visine. Godinama je njihovo uzgajanje bilo ilegalno no ove godine UN je legalizirao uzgoj iako je koka glavna sirovina u proizvodnji kokaina. No, zabraniti uzgoj koke zbog kokaina bi bilo isto kao zabraniti uzgoj maka od kojeg se dobiva heroin. Legalizaciji uzgoja koke zasigurno je pridonjela i činjenica da je na čelu sindikata proizvođača sam predsjednik države Juan Evo Morales.

Predsjednik, a ujedno i premijer Morales prvi je Indijanac na čelu države iako Indijanci čine više od 50% stanovništva. Najzastupljeniji su indijanski narodi Quechua i Aymara, a ujedno su i jezici tih naroda službeni uz španjolski. Osim tri službeno priznata jezika (iako se spominje i podatak da ih ima čak 36!), Bolivija ima još nekoliko službenih dvojakih obilježja. Tako je manje poznato da Bolivija ima dva glavna grada- La Paz u kojem je sjedište vlade i parlamenta i Sucre u kojem je središte sudstva. Dolaskom Moralesa na vlast postalo je obavezno uz zastavu Bolivije izložiti i indijansku zastavu tako da Bolivija službeno ima i dvije zastave. Društvenim reformama Evo Morales Boliviju vodi po uzoru na Castrovu Kubu ili nekadašnju Chavezovu Venezuelu, te današnja Bolivija nakon skoro 200-tinjak godina neovisnosti ima relativno stabilnu vladu i porast BDP-a.

Često se za Boliviju kaže da je država superlativa- najviše plovno jezero, najveća slana pustinja, najsiromašnija zemlja, ali i država s najvišim glavnim gradom na svijetu. La Paz, službeni glavni grad, nastao je na 3 680 m nadmorske visine i zajedno sa obližnjim El Altom čini najveću aglomeraciju u Boliviji sa oko 1,8 milijuna stanovnika. S obzirom na visinu i opadanje količine kisika u zraku, možda je i obilazak ovog glavnog grada jedan od najzahtjevnijih na svijetu. Stoga prihvaćanje lokalnog savjeta- “Camina lentito, come poquito, duerme solito.” ( Hodaj sporo, jedi malo i spavaj sam) svakako nije na odmet. Ostaje nam za vidjeti koliko će se TLI tim pridržavati lokalnih savjeta i/ili uživati u lokalnim običajima te koliko će borbeni i slobodni biti u mističnoj Boliviji koja je ime dobila po poznatom borcu za slobodu Simonu Bolivaru. Da li će njihov dolazak ili možda odlazak uzrokovati puč koji i nije tako rijedak u stoljetnoj povijesti ove zemlje? To ne znamo ali jedno zasigurno znamo- upoznati će geografsko srce Južne Amerike koje je ujedno i pravo srce Južne Amerike, Južne Amerike kakva je nekad bila.

 

 (c) 2010. - 2012. Ekspedicija.net